Strategije opklada u ruletu · Negativna progresija · 8 min

D’Alembert strategija u ruletu

Strategija D’Alembert u ruletu dodaje jednu jedinicu posle gubitka i oduzima jednu posle dobitka.

Kratak odgovor

It does not beat the wheel. Linear stake increases can still lead to large stakes and drawdownsnovacPad od vrhaPad bankrola od vrha do kasnijeg dna u okviru jedne sesije. Maksimalni pad je najveći takav pad.Pročitaj ceo tekst →. The expected loss per unit wagered is unchanged.

posle gubitka
+1 jedinica
posle dobitka
−1 jedinica
prednost kuće
2,70%
nazvan po
d’Alembert, 1717–1783

Prođite kroz sistem

Gubitak pomera jedan korak naviše. Dobitak vraća jedan korak nazad.

12345678910Gubitak
sledeći ulog1rezultat do sada0spinovi0

Ulozi i rezultati izraženi su u jedinicama osnovnog uloga.

Sistem D’Alembert u ruletu, korak po korak

Bet one unitnovacJedinicaOsnovni ulog u kojem računa sistem ili igrač. Progresije se opisuju u jedinicama da bi važile za svakim stolom.Pročitaj ceo tekst →. Lose, and the next bet is one unit bigger. Win, and it is one unit smaller, never below one. That is all. Picture a seesaw: every loss tips the stake up a notch and every win tips it back. A loss followed by a win at the next higher stake nets one unit: lose 3, win 4, net +1. This does not mean wins and losses must balance. A win followed by a loss at the one-unit floor nets zerotočakNulaJedini zeleni džep koji ne pokriva nijedna prosta šansa ni opklada na tuce ili kolonu; izvor prednosti kuće. Takođe: jedna nula, 0.Pročitaj ceo tekst →, not one.

Kako izgleda jedna sesija?

Stakes increase by one unit after losses and decrease after wins, with a one-unit floor. Consecutive losses therefore produce stakes 1, 2, 3 and so on. The growth is slower than doubling but losses accumulate: ten consecutive losses cost 55 units. A finite bankrollnovacBankrolUkupan iznos odvojen za igru. Upravljanje bankrolom znači odlučiti koliki njegov deo rizikujete po opkladi i po sesiji.Pročitaj ceo tekst → or table limitstoLimit stolaNajmanja i najveća dozvoljena opklada. Maksimum je ono što zaustavlja progresije sa udvostručavanjem.Pročitaj ceo tekst → can interrupt the sequence.

Deset sesija sistema D’Alembert, osnova $10rezultat u odnosu na početak
+$2.630$0−$500+$1.2800125250375500spinovirezultat
1.000 sesija × 500 spinova · ljubičasto p10/p25/p75/p90, svetloplavo medijana, 83 bleda uzorka · pređite preko grafikona da vidite kvantile na datom spinu
  • p10 −$500
  • p25 −$500
  • medijana −$500
  • p75 −$500
  • p90 −$500
1.000 sesija × 500 spinova · y-osa odsečena na 1.–99. percentil (krajnosti od −$500 do +$2.800) · 500 spinova · osnova $10 · prosta šansa
Slučajni hod sa ulogom koji polako raste. Blag, i nešto skuplji od stalnog uloga.

Da li sistem D’Alembert funkcioniše?

It does not remove the house edgematematikaPrednost kućeDeo svakog uloga koji kazino u proseku zadržava: 2,70% u evropskom ruletu.Pročitaj ceo tekst →. Equal counts of wins and losses do not always produce the same result because the one-unit floor makes order matter: W L nets zero, while L W nets one unit. For a bounded session of independent standard single-zero bets, expected lossmatematikaOčekivani gubitakOčekivana vrednost pomnožena ukupno uloženim iznosom; prosečan iznos izgubljen tokom sesije ili perioda.Pročitaj ceo tekst → is 1/37 of expected turnovernovacPrometUkupno uloženi iznos tokom sesije ili perioda, računajući i ponovo uložene dobitke. Takođe: handle, action.Pročitaj ceo tekst →.

nizulozirezultat
D G1, 10
G D1, 2+1
G G D D1, 2, 3, 2+2
G G G D1, 2, 3, 4−2
G G G G D D D1, 2, 3, 4, 5, 4, 3+2
G × 101 … 10−55
Svaki par dobitka i gubitka na susednim ulozima donosi neto +1. Neupareni gubici na visokim ulozima plaćaju sve njih, i još više od toga.

Zašto kratke sesije obično dobijaju?

A high chance of a small gain can coexist with a negative mean because losing outcomes can be larger. If no win occurs at the one-unit floor, the net result after N spins is (N − D²)/2 − D, where D is losses minus wins. Floor wins require a correction, so the formula cannot be applied to every path. The simulation below includes the floor and shows how results change with the horizon.

spinovisesije u plusutipičan rezultat1 sesija od 20 završava na ili ispodprosečan rezultat
3762,3%8-65-4,0
10058,6%13-209-18,1
37050,0%-1-917-135,6
100037,3%-290-3195-679,7
370014,8%-4873-20193-6543,4
Jedinice, opklade na crveno na evropskom točku, prva opklada jedna jedinica i nikada manje, bez limita stola. Tipičan znači medijana. Naša simulacija, 400.000 sesija po redu. Prosečan gubitak je 2,70% sveg uloženog novca, koji raste kako se ulog penje.

Šta ako ga okrenete?

Contra-D’Alembert, zvan i obrnuti D’Alembert, dodaje jedinicu posle dobitka i oduzima jednu posle gubitka. Tačna je slika originala u ogledalu. Sve dok ne izgubi nijedna opklada od jedne jedinice, sesija od N spinova završava na (D² − N)/2 + D jedinica, gde je D sada broj dobitaka minus broj gubitaka. Uravnotežena sesija gubi pola jedinice po spinu, i samo niz dobitaka koji znatno prednjači pred gubicima donosi profit. Tako većina sesija gubi malo, a nekoliko dobija mnogo, suprotno od oblika originala, a prosek je istih 2,70% uloženog novca.

spinovisesije u plusutipičan rezultat1 sesija od 20 završava na ili iznadprosečan rezultat
3727,2%-1351-3,3
10023,8%-37109-13,8
37017,9%-154275-83,9
100011,4%-455368-317,3
Jedinice, opklade na crveno na evropskom točku, prva opklada jedna jedinica i nikada manje, bez limita stola. Tipičan znači medijana. Naša simulacija, 400.000 sesija po redu.

Ko je bio d’Alembert?

Jean le Rond d’Alembert was a mathematician and co-editor of the Encyclopédie. His 1754 “Croix ou pile” article questioned the standard calculation for obtaining at least one head in two coin tosses. Treating the three stopping outcomes as equally likely gives the wrong answer; for independent fair tosses, the probabilitymatematikaVerovatnoćaKoliko je neki ishod moguć, od 0 do 1 ili od 0% do 100%. Jedan broj: 1/37 = 2,70%.Pročitaj ceo tekst → is 3/4. This historical probability debate does not establish that he invented or endorsed the staking system named after him.

Posle niza glava d’Alembert je tvrdio da je pismo postalo verovatnije.

Postoje li druge verzije?

Contra-D’Alembert, opisan gore, ponaša se kao blag sistem ParolistrategijaParoliPozitivna progresija: udvostručite posle dobitka, vratite se na početak posle gubitka ili posle tri dobitka zaredom. Takođe: obrnuti Martingale.Pročitaj ceo tekst →. Neki igrači dodaju dve jedinice posle gubitka i oduzimaju jednu posle dobitka, čime lestvica postaje strmija, bliža teritoriji sistema MartingalestrategijaMartingaleProgresija koja udvostručuje opkladu posle svakog gubitka. U odeljku Strategija pogledajte šta ona čini, a šta ne.Pročitaj ceo tekst →. Sve verzije imaju isti očekivani gubitak po uloženoj jedinici.

Paroli strategija u ruletu (obrnuti Martingale)

Simulator · D’Alembert

2.000 sesija opklada na prostu šansu sa bankrolom od $1.000.

Osnovni ulog $10 · limit stola $500 · 100 spinova po sesiji

Raspodela rezultata sesijagubitak ← | → dobitak
−$1.000$0+$630
Hover a bar for its result range and session count.
sesije u plusu
54,3%
medijana rezultata
+$80
prosečan rezultat
−$144,13
propast
25,9%
5. percentil
−$1.000
medijana maks. pada
−$680

Koliko često dolazi niz gubitaka

Opklada na prostu šansu na točku sa jednom nulom gubi u 19 spinova od 37. Svaki red pokazuje verovatnoću da svi spinovi jednog datog niza budu izgubljeni i koliko je do tada izgubio igrač sistema D’Alembert, koji posle svakog gubitka dodaje jedan osnovni ulog.

Osnovni ulog
gubitaka zaredomverovatnoćaotprilike 1 odizgubljeno do sadasledeći ulog
151,4%2$1$2
226,4%4$3$3
313,5%7$6$4
47,0%14$10$5
53,6%28$15$6
61,8%55$21$7
70,94%106$28$8
80,48%207$36$9
90,25%403$45$10
100,13%784$55$11
110,065%1527$66$12
120,034%2974$78$13
130,017%5792$91$14
140,0089%11279$105$15
150,0046%21965$120$16

Verovatnoća je 19/37 pomnoženo samo sobom jednom za svaki gubitak, računato od jednog datog spina. Duga sesija ima mnogo spinova od kojih takav niz može da počne, pa je tokom jedne večeri on mnogo verovatniji nego što pokazuje jedan red.

Pitanja

Da li je D’Alembert bezbedan?

Nema liticu, pa je najblaža negativna progresija. Nije jeftiniji od stalnog uloga; nešto je skuplji.

Šta sprečava da ulog raste zauvek?

Wins reduce the stake toward its floor. Long losing stretches increase it; bankroll and table limits can prevent the next scheduled bet.

Matematika iz zabave

Prvo pokušajte sami. Svako rešenje je sklopljeno; otvorite ga kada budete spremni.

  1. Igrate sistem D’Alembert na crvenoopkladaCrvenoProsta šansa na 18 crvenih brojeva. Francuski: rouge.Pročitaj ceo tekst → tokom 50 spinova, počinjete od jedne jedinicenovacJedinicaOsnovni ulog u kojem računa sistem ili igrač. Progresije se opisuju u jedinicama da bi važile za svakim stolom.Pročitaj ceo tekst → i nikad ne dobijete opkladu od jedne jedinice (posle takvog dobitka ulog ne bi imao gde niže da ode). Završavate sa 27 gubitaka i 23 dobitka. Koliko jedinica ste u plusu ili u minusu? A sa 29 gubitaka i 21 dobitkom?

    Prikaži rešenje

    Odgovor +13 jedinica sa 27 gubitaka, −15 jedinica sa 29. Dva spina od pedeset koja su otišla na drugu stranu koštaju 28 jedinica.

    Označite sa D broj gubitaka minus broj dobitaka. Rezultat je (N − D²)/2 − D za N spinova. Sa 27 gubitaka i 23 dobitka D = 4: (50 − 16)/2 − 4 = 17 − 4 = +13. Sa 29 i 21 D = 8: (50 − 64)/2 − 8 = −7 − 8 = −15.

    Zašto pravilo važi: ulog je uvek jedna jedinica plus dosadašnji gubici minus dosadašnji dobici. Svaki gubitak koji kasniji dobitak poništi čini par, gubitak od s pa dobitak od s + 1, što neto daje +1 jedinicu, kao što pokazuje tabela iznad. Od N spinova nastaje (N − D)/2 takvih parova, vrednih +(N − D)/2. Preostalih D gubitaka nastalo je pri ulozima 1, 2 … D na putu naviše i nikad nisu poništeni; koštaju 1 + 2 + … + D = D(D + 1)/2. Zajedno: (N − D)/2 − D(D + 1)/2 = (N − D²)/2 − D.

    Kvadrat je cela priča. Uravnotežena sesija donosi pola jedinice po spinu, a svaki korak dalje od ravnoteže košta više od prethodnog.

  2. Igrate sistem obrnuti D’Alembert na crveno tokom 100 spinova, počinjete od jedne jedinice i nijedna opklada od jedne jedinice nikad ne izgubi. Završavate sa 52 dobitka i 48 gubitaka. Gde ste? A sa 60 dobitaka i 40 gubitaka?

    Prikaži rešenje

    Odgovor −38 jedinica sa 52 dobitka, +170 sa 60. Mala prednost u dobicima i dalje gubi; isplati se samo velika.

    Označite sa D broj dobitaka minus broj gubitaka. Rezultat je (D² − N)/2 + D za N spinova.

    52 dobitka i 48 gubitaka: D = 4, pa je (16 − 100)/2 + 4 = −42 + 4 = −38.

    60 dobitaka i 40 gubitaka: D = 20, pa je (400 − 100)/2 + 20 = 150 + 20 = +170.

    Zašto: svaki dobitak koji kasniji gubitak poništi čini par, dobitak pri ulogu s pa gubitak pri s + 1, što neto daje −1. Preostalih D dobitaka nastalo je pri ulozima 1, 2 … D na putu naviše i nikad nisu poništeni; donose D(D + 1)/2. Od N spinova nastaje (N − D)/2 parova, pa je ukupno D(D + 1)/2 − (N − D)/2 = (D² − N)/2 + D.

    To je pravilo izvornog sistema D’Alembert sa obrnutim znacima: tamo ravnoteža donosi pola jedinice po spinu, a neravnoteža se kažnjava; ovde ravnoteža košta pola jedinice po spinu, a neravnoteža se nagrađuje.

Za predah

Nazvan po matematičaru koji je pogrešno shvatio novčić.

Nazvan po matematičaru koji je pogrešno shvatio novčić.

Izvori

  1. RouletteDoc. Opis strategije i primeri. https://roulettedoc.com/strategy/dalembert-betting-system
  2. Roulette77. Opis strategije i primeri. https://roulette77.us/strategies/dalembert
  3. d’Alembert, J. “Croix ou pile.” Encyclopédie, vol. 4, 1754.
  4. Ethier, S. N. The Doctrine of Chances: Probabilistic Aspects of Gambling. Springer, 2010. Poglavlje 13, rulet.
  5. Epstein, R. A. The Theory of Gambling and Statistical Logic, 2nd ed. Academic Press, 2013.
model: evropski rulet, jedna nulametodologija ↗izvori ↗