D’Alembert strategija u ruletu
Strategija D’Alembert u ruletu dodaje jednu jedinicu posle gubitka i oduzima jednu posle dobitka.

It does not beat the wheel. Linear stake increases can still lead to large stakes and drawdownsnovacPad od vrhaPad bankrola od vrha do kasnijeg dna u okviru jedne sesije. Maksimalni pad je najveći takav pad.Pročitaj ceo tekst →. The expected loss per unit wagered is unchanged.
Prođite kroz sistem
Gubitak pomera jedan korak naviše. Dobitak vraća jedan korak nazad.
Ulozi i rezultati izraženi su u jedinicama osnovnog uloga.
Sistem D’Alembert u ruletu, korak po korak
Bet one unitnovacJedinicaOsnovni ulog u kojem računa sistem ili igrač. Progresije se opisuju u jedinicama da bi važile za svakim stolom.Pročitaj ceo tekst →. Lose, and the next bet is one unit bigger. Win, and it is one unit smaller, never below one. That is all. Picture a seesaw: every loss tips the stake up a notch and every win tips it back. A loss followed by a win at the next higher stake nets one unit: lose 3, win 4, net +1. This does not mean wins and losses must balance. A win followed by a loss at the one-unit floor nets zerotočakNulaJedini zeleni džep koji ne pokriva nijedna prosta šansa ni opklada na tuce ili kolonu; izvor prednosti kuće. Takođe: jedna nula, 0.Pročitaj ceo tekst →, not one.
Kako izgleda jedna sesija?
Stakes increase by one unit after losses and decrease after wins, with a one-unit floor. Consecutive losses therefore produce stakes 1, 2, 3 and so on. The growth is slower than doubling but losses accumulate: ten consecutive losses cost 55 units. A finite bankrollnovacBankrolUkupan iznos odvojen za igru. Upravljanje bankrolom znači odlučiti koliki njegov deo rizikujete po opkladi i po sesiji.Pročitaj ceo tekst → or table limitstoLimit stolaNajmanja i najveća dozvoljena opklada. Maksimum je ono što zaustavlja progresije sa udvostručavanjem.Pročitaj ceo tekst → can interrupt the sequence.
- p10 −$500
- p25 −$500
- medijana −$500
- p75 −$500
- p90 −$500
Da li sistem D’Alembert funkcioniše?
It does not remove the house edgematematikaPrednost kućeDeo svakog uloga koji kazino u proseku zadržava: 2,70% u evropskom ruletu.Pročitaj ceo tekst →. Equal counts of wins and losses do not always produce the same result because the one-unit floor makes order matter: W L nets zero, while L W nets one unit. For a bounded session of independent standard single-zero bets, expected lossmatematikaOčekivani gubitakOčekivana vrednost pomnožena ukupno uloženim iznosom; prosečan iznos izgubljen tokom sesije ili perioda.Pročitaj ceo tekst → is 1/37 of expected turnovernovacPrometUkupno uloženi iznos tokom sesije ili perioda, računajući i ponovo uložene dobitke. Takođe: handle, action.Pročitaj ceo tekst →.
Zašto kratke sesije obično dobijaju?
A high chance of a small gain can coexist with a negative mean because losing outcomes can be larger. If no win occurs at the one-unit floor, the net result after N spins is (N − D²)/2 − D, where D is losses minus wins. Floor wins require a correction, so the formula cannot be applied to every path. The simulation below includes the floor and shows how results change with the horizon.
Šta ako ga okrenete?
Contra-D’Alembert, zvan i obrnuti D’Alembert, dodaje jedinicu posle dobitka i oduzima jednu posle gubitka. Tačna je slika originala u ogledalu. Sve dok ne izgubi nijedna opklada od jedne jedinice, sesija od N spinova završava na (D² − N)/2 + D jedinica, gde je D sada broj dobitaka minus broj gubitaka. Uravnotežena sesija gubi pola jedinice po spinu, i samo niz dobitaka koji znatno prednjači pred gubicima donosi profit. Tako većina sesija gubi malo, a nekoliko dobija mnogo, suprotno od oblika originala, a prosek je istih 2,70% uloženog novca.
Ko je bio d’Alembert?
Jean le Rond d’Alembert was a mathematician and co-editor of the Encyclopédie. His 1754 “Croix ou pile” article questioned the standard calculation for obtaining at least one head in two coin tosses. Treating the three stopping outcomes as equally likely gives the wrong answer; for independent fair tosses, the probabilitymatematikaVerovatnoćaKoliko je neki ishod moguć, od 0 do 1 ili od 0% do 100%. Jedan broj: 1/37 = 2,70%.Pročitaj ceo tekst → is 3/4. This historical probability debate does not establish that he invented or endorsed the staking system named after him.

Postoje li druge verzije?
Contra-D’Alembert, opisan gore, ponaša se kao blag sistem ParolistrategijaParoliPozitivna progresija: udvostručite posle dobitka, vratite se na početak posle gubitka ili posle tri dobitka zaredom. Takođe: obrnuti Martingale.Pročitaj ceo tekst →. Neki igrači dodaju dve jedinice posle gubitka i oduzimaju jednu posle dobitka, čime lestvica postaje strmija, bliža teritoriji sistema MartingalestrategijaMartingaleProgresija koja udvostručuje opkladu posle svakog gubitka. U odeljku Strategija pogledajte šta ona čini, a šta ne.Pročitaj ceo tekst →. Sve verzije imaju isti očekivani gubitak po uloženoj jedinici.
Simulator · D’Alembert
2.000 sesija opklada na prostu šansu sa bankrolom od $1.000.
Osnovni ulog $10 · limit stola $500 · 100 spinova po sesiji
Koliko često dolazi niz gubitaka
Opklada na prostu šansu na točku sa jednom nulom gubi u 19 spinova od 37. Svaki red pokazuje verovatnoću da svi spinovi jednog datog niza budu izgubljeni i koliko je do tada izgubio igrač sistema D’Alembert, koji posle svakog gubitka dodaje jedan osnovni ulog.
| gubitaka zaredom | verovatnoća | otprilike 1 od | izgubljeno do sada | sledeći ulog |
|---|---|---|---|---|
| 1 | 51,4% | 2 | $1 | $2 |
| 2 | 26,4% | 4 | $3 | $3 |
| 3 | 13,5% | 7 | $6 | $4 |
| 4 | 7,0% | 14 | $10 | $5 |
| 5 | 3,6% | 28 | $15 | $6 |
| 6 | 1,8% | 55 | $21 | $7 |
| 7 | 0,94% | 106 | $28 | $8 |
| 8 | 0,48% | 207 | $36 | $9 |
| 9 | 0,25% | 403 | $45 | $10 |
| 10 | 0,13% | 784 | $55 | $11 |
| 11 | 0,065% | 1527 | $66 | $12 |
| 12 | 0,034% | 2974 | $78 | $13 |
| 13 | 0,017% | 5792 | $91 | $14 |
| 14 | 0,0089% | 11279 | $105 | $15 |
| 15 | 0,0046% | 21965 | $120 | $16 |
Verovatnoća je 19/37 pomnoženo samo sobom jednom za svaki gubitak, računato od jednog datog spina. Duga sesija ima mnogo spinova od kojih takav niz može da počne, pa je tokom jedne večeri on mnogo verovatniji nego što pokazuje jedan red.
Pitanja
Nema liticu, pa je najblaža negativna progresija. Nije jeftiniji od stalnog uloga; nešto je skuplji.
Wins reduce the stake toward its floor. Long losing stretches increase it; bankroll and table limits can prevent the next scheduled bet.
Matematika iz zabave
Prvo pokušajte sami. Svako rešenje je sklopljeno; otvorite ga kada budete spremni.
Igrate sistem D’Alembert na crvenoopkladaCrvenoProsta šansa na 18 crvenih brojeva. Francuski: rouge.Pročitaj ceo tekst → tokom 50 spinova, počinjete od jedne jedinicenovacJedinicaOsnovni ulog u kojem računa sistem ili igrač. Progresije se opisuju u jedinicama da bi važile za svakim stolom.Pročitaj ceo tekst → i nikad ne dobijete opkladu od jedne jedinice (posle takvog dobitka ulog ne bi imao gde niže da ode). Završavate sa 27 gubitaka i 23 dobitka. Koliko jedinica ste u plusu ili u minusu? A sa 29 gubitaka i 21 dobitkom?
Prikaži rešenje
Odgovor +13 jedinica sa 27 gubitaka, −15 jedinica sa 29. Dva spina od pedeset koja su otišla na drugu stranu koštaju 28 jedinica.
Označite sa D broj gubitaka minus broj dobitaka. Rezultat je (N − D²)/2 − D za N spinova. Sa 27 gubitaka i 23 dobitka D = 4: (50 − 16)/2 − 4 = 17 − 4 = +13. Sa 29 i 21 D = 8: (50 − 64)/2 − 8 = −7 − 8 = −15.
Zašto pravilo važi: ulog je uvek jedna jedinica plus dosadašnji gubici minus dosadašnji dobici. Svaki gubitak koji kasniji dobitak poništi čini par, gubitak od s pa dobitak od s + 1, što neto daje +1 jedinicu, kao što pokazuje tabela iznad. Od N spinova nastaje (N − D)/2 takvih parova, vrednih +(N − D)/2. Preostalih D gubitaka nastalo je pri ulozima 1, 2 … D na putu naviše i nikad nisu poništeni; koštaju 1 + 2 + … + D = D(D + 1)/2. Zajedno: (N − D)/2 − D(D + 1)/2 = (N − D²)/2 − D.
Kvadrat je cela priča. Uravnotežena sesija donosi pola jedinice po spinu, a svaki korak dalje od ravnoteže košta više od prethodnog.
Igrate sistem obrnuti D’Alembert na crveno tokom 100 spinova, počinjete od jedne jedinice i nijedna opklada od jedne jedinice nikad ne izgubi. Završavate sa 52 dobitka i 48 gubitaka. Gde ste? A sa 60 dobitaka i 40 gubitaka?
Prikaži rešenje
Odgovor −38 jedinica sa 52 dobitka, +170 sa 60. Mala prednost u dobicima i dalje gubi; isplati se samo velika.
Označite sa D broj dobitaka minus broj gubitaka. Rezultat je (D² − N)/2 + D za N spinova.
52 dobitka i 48 gubitaka: D = 4, pa je (16 − 100)/2 + 4 = −42 + 4 = −38.
60 dobitaka i 40 gubitaka: D = 20, pa je (400 − 100)/2 + 20 = 150 + 20 = +170.
Zašto: svaki dobitak koji kasniji gubitak poništi čini par, dobitak pri ulogu s pa gubitak pri s + 1, što neto daje −1. Preostalih D dobitaka nastalo je pri ulozima 1, 2 … D na putu naviše i nikad nisu poništeni; donose D(D + 1)/2. Od N spinova nastaje (N − D)/2 parova, pa je ukupno D(D + 1)/2 − (N − D)/2 = (D² − N)/2 + D.
To je pravilo izvornog sistema D’Alembert sa obrnutim znacima: tamo ravnoteža donosi pola jedinice po spinu, a neravnoteža se kažnjava; ovde ravnoteža košta pola jedinice po spinu, a neravnoteža se nagrađuje.
Za predah

Nazvan po matematičaru koji je pogrešno shvatio novčić.
Izvori
- RouletteDoc. Opis strategije i primeri.
- Roulette77. Opis strategije i primeri.
- d’Alembert, J. “Croix ou pile.”
- Ethier, S. N. The Doctrine of Chances: Probabilistic Aspects of Gambling.
- Epstein, R. A. The Theory of Gambling and Statistical Logic, 2nd ed.