Richard Jarecki: sistem u ruletu
Lekar, mesec dana beleženja po točku i priča o računaru koja je kazina držala u neizvesnosti.

Richard Jarecki (1931–2018), američki lekar rođen u Nemačkoj, beležio je rezultate točkova ruleta u evropskim kazinima tokom 1960-ih i ranih 1970-ih godina dvadesetog veka i igrao brojeve koji su izlazili prečesto. Prema mnogim izvorima osvojio je više od $1,2 miliona; taj iznos niko nije proveravao. Novinarima je govorio da je posao obavljao računar u Londonu, što osmrtnica iz 2018. i istoričar ruleta Russell Barnhart opisuju kao paravan.
Lekar iz Štetina
Richard Wilhelm Jarecki rođen je 1. decembra 1931. u Štetinu, tada u Nemačkoj, a danas u Poljskoj pod imenom Ščećin. Otac mu je bio dermatolog, a porodica njegove majke posedovala je brodarsku kompaniju. Porodica je bila jevrejska i napustila je Nemačku krajem tridesetih godina 20. veka. Odrastao je u Asbury Parku u Nju Džersiju, studirao na Univerzitetu Duke i vratio se u Nemačku radi diplome iz medicine, koju je stekao u Hajdelbergu 1958. Godine 1964. oženio se Carol Fuhse, medicinskom sestrom obučenom za anesteziju. Godine 1967. par se preselio u Hajdelberg, gde se na univerzitetu bavio istraživanjima u sudskoj medicini. Sam je 1969. to mesto opisao kao mesto istraživača saradnika, iako su ga novine proglasile profesorom.
Metoda
Priča o sistemu ruleta Richarda Jareckog potiče iz svedočenja Carol Jarecki iz 2018. Njih dvoje i šačica pomoćnika beležili su rezultat svakog spina izabranog točka, tražeći brojeve koji izlaze češće nego što bi trebalo zbog malog nedostatka u izradi ili habanja. Za jedan točak je bilo potrebno više od 10.000 spinova i čak mesec dana, a neki točkovi nisu pokazivali ništa vredno opklade. Ona nije tvrdila da je to novo: „To nije nešto što je on izmislio. To je nešto što je usavršio.“
Igrali su u desetinama kazina, među njima u Monte Karlu, Divonne-les-Bainsu, Baden-Badenu i Sanremu, gde je postao redovan gost. Evropa mu je odgovarala jer njeni točkovi imaju jednu nulutočakNulaJedini zeleni džep koji ne pokriva nijedna prosta šansa ni opklada na tuce ili kolonu; izvor prednosti kuće. Takođe: jedna nula, 0.Pročitaj ceo tekst →, 37 džepovaopremaDžepJedno od 37 numerisanih udubljenja na rotoru. Takođe: pregradak, čašica.Pročitaj ceo tekst → naspram 38. Izveštaj iz februara 1969. beleži izjavu krupijealjudiKrupijeOsoba koja vodi igru za stolom za rulet.Pročitaj ceo tekst → iz Sanrema da nikada nije igrao sam: istovremeno je vodio pet ili šest stolova, sa oko deset ljudi koji su postavljali opklade i javljali brojeve.
Naučio je i da razlikuje jedan točak od drugog. Osoblje Sanrema je reklo da su jedne večeri premestili svaki sto; dugo je zbunjeno stajao, a zatim otišao tačno do stolova na kojima je igrao. Carol Jarecki objašnjava da je zapamtio zareze i ogrebotine.

Zašto deset hiljada spinova
U 10.000 spinova ispravnog točka sa jednom nulom svaki broj padne oko 270 puta, plus-minus 16. Broj viđen 319 puta tri je takva „plus-minus“ ispred, a sreća to gotovo nikada ne uradi. On dobija otprilike jednom u 31 spinu, a pri isplati 35 prema 1 opklada na njega zarađuje 15%.
Uzmite sada 1.000 spinova. Ispravan broj padne oko 27 puta, plus-minus 5, a sa 37 brojeva na točku najsrećniji od njih obično će imati 37 pogodaka ili više. To izgleda kao vruć brojmitVruć brojBroj koji se u poslednje vreme pojavio češće od očekivanog. Na ispravnom točku ne predviđa ništa.Pročitaj ceo tekst → i ne znači ništa. Mesec dana beleženja je cena razlikovanja neispravnog džepa od srećnog. Pogledajte Veličina uzorka.
Šta se ne zna
Nijedan izvor ne kaže na koje je brojeve ulagao, na koliko njih, koliko je ulagao ni kolika mu je bila prednost. Barnhart, koji je o njemu napisao jedino poglavlje u knjizi, grešku u Sanremu pripisuje točkovima sa niskim pregradama između džepova; osnov za to nije naveden. Ni odakle mu novac za uloge nije dokumentovano. Upitan 1969, rekao je da igra od svojih dobitaka.
Priča o računaru
Jarecki je novinarima govorio da je posao obavljao računar na Univerzitetu u Londonu, kome je svake večeri telefonom javljao dnevne brojeve; Barnhart prepoznaje mašinu kao Atlas kojim su upravljali njegovi prijatelji. Osmrtnica iz 2018. otvoreno kaže da elektronske pomoći nije bilo, već samo posmatranja, a Barnhart objašnjenje sa računarom naziva izmišljotinom koja je zavarala upravnike kazina, policiju za igre na sreću i javnost.
Njegove sopstvene izjave su se menjale. U februaru 1969. rekao je tršćanskim novinama da je neko vreme koristio računar samo da uštedi računanje i da računar ne misli niti izmišlja. U novinskom intervjuu iz maja 1969. izneo je sistem zasnovan na poslednja tri izašla broja, što uopšte nije način na koji se igra na pristrasan točaklaboratorijaPristrasan točakTočak čiji fizički nedostaci čine neke džepove verovatnijim od 1/37. Redak je i može se otkriti samo uz hiljade zabeleženih spinova.Pročitaj ceo tekst →. Do tada mu je Sanremo već nudio jednostavnije objašnjenje: da dobija jer zna koliko su njegovi točkovi pohabani. On je to poricao.

Sanremo, zima 1969.
Ovo su najbolje dokumentovane nedelje njegove karijere. Grad je kontrolisao kazino, pa je poslednju reč imalo gradsko veće.
Kazino ga moli da se petnaest dana ne pojavljuje. Razlog naveden štampi je gužva oko njegovog stola. On kaže da mu je rečeno da sačeka dok se točkovi ruleta ne zamene.
Gradsko veće mu zabranjuje ulazak kao profesionalnom kockaru i oduzima mu ulaznu kartu.
Njegovi advokati tvrde da profesor sudske medicine teško da može biti profesionalni kockar. Veće ukida zabranu i obećava mu počasnu kartu sa besplatnim ulazom.
Ponovo primljen posle drugog isključenja, prema izveštaju jedne italijanske novinske agencije koji citira Barnhart.
Vraća se u Sjedinjene Države.
Šta su govorili upravnici
Njegova rečenica o zabrani najbolje se održala: „Ako upravnici kazina ne vole da gube, neka prodaju povrće.“ Novinski izveštaj iz maja 1969. citirao je Roberta Larderu, koga je nazvao upravnikom kazina, kako kaže da je Jarecki „pretnja svakom kazinu u Evropi“. Drugi izvori kao tadašnjeg upravnika navode Luigija Bartolinija, citiranog kako Jareckog naziva veoma prijatnim čovekom bistrog uma i jakih nerava. Jarecki je 1969. rekao da ga je nekoliko kazina privatno zamolilo da se ne vraća i da mu nijedno nije naredilo da ode. Carol Jarecki je mnogo kasnije rekla da su potpune zabrane bile retke, jer je sklapao prijateljstva sa osobljem.
Koliko je osvojio
Svaki iznos je tvrdnja, i oni se ne slažu.
Šta su kazina promenila
Sanremo je premeštao stolove, što ga nije zaustavilo. Osmrtnica iz 2018. navodi da je zatim zamenio oko dva tuceta točkova, i to ga je zaustavilo. Dodaje da su točkovi uopšte počeli pažljivije da se izrađuju, sa manje nedostataka koje je moguće pronaći, pa je njegova prednost oslabila. Nijedan izvor ne pokazuje da je kazino zbog njega naručio bolje točkove, niti imenuje proizvođača točkova.
Posle ruleta
Po povratku u Sjedinjene Države trgovao je robnim fjučersima za sopstveni račun, uglavnom srebrom i zlatom, i nastavio da igra rulet i blekdžek u Las Vegasu i Atlantik Sitiju. Oko 1998. preselio se u Manilu, čija su mu kazina bila draža. Tamo je umro 25. jula 2018, u 86. godini. Prema kazivanju njegove supruge, poslednji put je igrao prethodnog decembra, na turniru u Manili, i osvojio prvo mesto.
Pitanja
Tako je tada govorio. Osmrtnica iz 2018. i Barnhartova knjiga obe kažu da je računar bio paravan za ručno beleženje spinova.
Sanremo ga je u januaru 1969. zamolio da se ne pojavljuje, u februaru mu zabranio ulazak i za nekoliko dana ga ponovo primio. Drugde su ga uglavnom nezvanično molili da se ne vraća.
Prema mnogim izvorima više od $1,2 miliona. Iznos potiče iz novinskih izveštaja i neimenovanih izvora iz kazina i nikada nije proveren.
Za predah

Računar je bio bolja priča od meseca brojanja.
Izvori
- Slotnik, D. E. „Richard Jarecki, Doctor Who Conquered Roulette, Dies at 86.“
- McClain, D. L. „Carol Jarecki, Respected Chess Referee, Dies at 86.“
- Barnhart, R. T. Beating the Wheel.
- Isman, F. „Il professor Richard Jarecki, croce (o delizia?) del Casinò.“
- United Press International. „Casino Conqueror Made to Desist.“
- Associated Press. „Winner Wins Casino Card.“
- Vannozzi, A. Izveštaj iz Rima o „profesoru kockaru“.