Čovek koji je razbio banku
Prevarant, tajni sistem, neobična nedelja i pesma iz mjuzik hola koja ih je sve nadživela.

Charles Wells je 1891. nekoliko puta razbio banku u Monte Karlu nizom sreće i sistemom koji nikada nije objasnio. Pesma napisana o njemu 1892. pretvorila je „razbiti banku“ u izreku. Deo novca izgubio je iste zime, a godine je proveo u zatvoru zbog prevara.
Ko je bio
Charles Deville Wells (1841–1922) bio je inženjer i serijski prevarant koji je od investitora prikupljao novac za izume koji nisu postojali. U julu 1891. stigao je u Monte Karlo sa £4.000 takvog novca. Tokom pet dana nekoliko puta je razbio banku, odnosno ispraznio gotovinsku rezervu stola, i otišao sa oko £40.000 po sopstvenom kazivanju, što je danas nekoliko miliona funti.

Šta je zapravo uradio
A Daily Telegraph report of 9 November 1891, reproduced by biographer Robin Quinn, described substantial winnings and Wells’ confidence in a private system. It also described his play at trente-et-quarante, a card game. Applying roulette’s house edgematematikaPrednost kućeDeo svakog uloga koji kazino u proseku zadržava: 2,70% u evropskom ruletu.Pročitaj ceo tekst → to his entire reported campaign would therefore be wrong.
A report of a win cannot, by itself, establish a repeatable advantage. Nor can a later loss prove exactly how an earlier win happened. To evaluate a gambling method, you need the actual rules, stakes, selection method and full record, including unsuccessful attempts.
Pesma
Fred Gilbert’s song became closely associated with Wells through Charles Coborn’s performances. Dating needs care: Quinn gives late 1891 for publication and a probable February 1892 first performance, while the IMSLP catalogue lists 1892. That disagreement is a reason to distinguish publication from performance, rather than present one unexplained year as settled.
The song helped preserve the story, but it is not a ledger of Wells’ bets or a source for the probabilitymatematikaVerovatnoćaKoliko je neki ishod moguć, od 0 do 1 ili od 0% do 100%. Jedan broj: 1/37 = 2,70%.Pročitaj ceo tekst → of his results.
Druga poseta i posle
Wells se vratio te jeseni i ponovo dobio, a zatim deo novca izgubio prilikom posete u zimu 1891–92. Mnogo je potrošio na luksuznu jahtu Palais Royale, novcem investitora; ona nikada nije stigla do Monte Karla. Krajem 1892. francuska policija zadržala ga je u Avru, a u martu 1893. londonski sud osudio ga je na osam godina robije zbog prevare. Oslobođen je 1899, 1906. dobio je još tri godine za drugu prevaru, a oko 1911. vodio je lažnu banku u Parizu koja je obećavala 1% dnevno, zbog čega je završio u francuskom zatvoru. Umro je u Londonu 1922. Kazino, koji je 1891. isplatio £40.000, a od publiciteta dobio više od toga, dobro je prošao sa njim.
Rođen u Hertfordširu.
Patenti i prevarne investicione šeme.
Monte Karlo: nekoliko puta razbija banku; dobija ≈ £40.000.
Vraća se; ponovo dobija.
Deo novca ponovo gubi. Pesma, 1892. Jahta koja nikada ne isplovljava za Monako.
Zašto je ova priča važna
A memorable winner is not a test of a betting system. On a fair independent roulette game with negative-expectation bets, changing stakes according to past outcomes does not remove the house edge. But that general principle does not identify every bet Wells made or prove a precise probability for his reported winnings.
Read the story for what it reveals about publicity, confidence and evidence. Keep the mathematical model separate from historical details that the surviving records do not settle.
Pitanja
Za stolovima nema dokaza za to. Njegove prevare bile su na drugim mestima.
Nekoliko miliona funti, po većini merila.
Svaki sto imao je gotovinsku rezervu; kada bi se ona potrošila, sto bi napravio pauzu i doneo bi se novi novac. Kazino nikada nije ostao bez novca.
Za predah

Kazino je izgubio nedelju dana i kupio vek reklame.
Izvori
- Quinn, R. The Man Who Broke the Bank at Monte Carlo.
- Old Bailey Proceedings Online. Suđenje Charlesu Wellsu, mart 1893. (t18930306-349).
- Schwartz, D. G. Roll the Bones: The History of Gambling.
- Kavanagh, T. M. Dice, Cards, Wheels: A Different History of French Culture.