Team building se pojavljuje početkom 80-ih godina prošlog vijeka u Americi, kao jedan od zaštitnih znakova novog kapitalizma. Danas svaka jaka kompanija u svijetu redovno organizuje tim bildinge za svoje zaposlene. Iako je do prije desetak godina na našim prostorima bio potpuno nepoznat termin, team building postaje sve popularniji među jakim kompanijama, ali i onim privatnim organizacijama koje žele učvrstiti svoj imidž „porodice“ unutar svoje organizacije.

Team building se koristi kao sredstvo uspostavljanja i razvoja osjećaja za saradnju među kolegama, za razvijanje osjećaja pripadnosti kompaniji, kao i međusobnog povjerenja među svim zaposlenima nezavisno od pozicije na kojoj rade.

Doslovan prijevod engleske riječi “team building” bio bi „stvaranje tima“, a najkraće rečeno objašnjava se kao skup edukativno-rekreativnih ili zabavno-rekreativnih aktivnosti kojima je cilj stvaranje tima ili osnaživanje i poboljšanje međuljudskih odnosa u postojećem kako bi se dosegli zajednički ciljevi.

To se često radi pomoću različitih programa, avanturističkih putovanja, ili igara, koje mogu biti igre uspostavljanja povjerenja, razvijanje timskog duha, podizanje adrenalina, i još mnoge druge igre na otvorenom, ali isto tako mogu biti i igre na zatvorenom, kao što su: aktivnosti na bazenima, wellness aktivnosti, kuglanje, večernje aktivnosti…

1. Poboljšanje komunikacije
2. Bolje razumjevanje članova tima
3. Kompanija postaje prijatnije mjesto za rad
4. Povećanje motivacije zaposlenih
5. Bolje razumjevanje zajedničkih ciljeva kompanije
6. Razumjevanje važnosti učinka svakog zaposlenog
7. Učenje jednih o drugima, dobrim stranama i slabostima
8. Povećanje produktivnosti I efikasnosti
9. Bolja saradnja unutar kompanije
10. Povećanje lojalnosti zaposlenih

Tačna definicija team buildinga odnosi se na proces uspostavljanja i razvoja većeg osjećaja za suradnju među kolegama, ali i međusobnog povjerenja. U današnjim privrednim trendovima radni se kolektiv nerijetko smatra važnijim od privatnog života. Kako bi se pojedinac prilagodio novim prioritetima, ali i drugim kolegama, te ponajprije poslodavcu, osmišljen je jedinstveni model koji potiče kolektiv na veću međusobnu suradnju protkanu povjerenjem kakvog ponekad ne gajimo ni prema najboljim prijateljima. Jer, kako inače objasniti motiv da vlastiti život ugrozite nekim ekstremnim sportom ili drugom aktivnošću, pritom znajući da je jedini spas od sigurne smrti vaš kolega.

“Cilj vježbi je svladavanje straha, vježba ravnoteže, motorike i koncentracije, povećanje samopouzdanja pojedinca, razvoj i povećanje izdržljivosti i fizičke kondicije, povećanje duha grupe i motiviranosti, razvoj sposobnosti vođe, ali i vrhunski adrenalin. Zaposlenici tvrtki na ovaj način uče se prihvaćati rizik, proširivati svoje granice, svladavati strah od rizika te prihvaćati i nuditi pomoć kolegama”.

Ravnatelj Instituta za kvalitetu i razvoj ljudskih resursa, psiholog Boris Blažinić, smatra kako se pravi team building kojem je krajnji cilj uspostava tima, odnosno osnaživanje grupne kohezije može provoditi jedino i isključivo prema unaprijed postavljenim pravilima. Prvi je formiranje grupe, drugi je isticanje različitosti među individualcima u grupi, nakon čega slijedi normiranje pravila ponašanja i prihvaćanje razlika, te na kraju izgradnja tima koji zajednički rješava probleme.

“Programi koji nude turističke agencije su dobri ako je krajnji cilj poslodavca zabava za djelatnike ili njihovo bolje upoznavanje. Ako tim i inače loše funkcionira, a različitost karaktera predstavlja nepremostivi zadatak, ovakvi programi mogu na koncu samo štetiti, jer će produbiti loše međuljudske odnose među zaposlenicima te pojačati neučinkovitost”, zaključuje Blažinić.

Team building je termin koji se koristi u opisivanju pristupa poboljšanja i unapređenja funkcioniranja timova.  Program team buildinga najčešće stavlja  fokus na poboljšanje grupne sposobnosti, razvoj međuljudskih odnosa te rješavanje problema koji ometaju savršen kontinuitet rada. (Levi, 2011)

Timski rad osigurava da grupa ima zajedničke ciljeve te da članovi mogu međusobno surađivati ne bi li ih postigli. Prioritet team buildinga je razvoj jakog osjećaja pripadnosti grupi. Ukoliko se članovi grupe ne povežu dovoljno te ne funkcioniraju kao tim, bit će nemoguće postići zajednički cilj. (prema Hayes, 1997., U: Levi, 2011.)

Mnoge institucije koje sadržavaju timove vrlo malo čine po pitanju njihovog napretka. Pokazatelji problema grupe koji indiciraju da je potreban češći program team buildinga su sljedeći:

• nekvalitetno obavljanje zadataka,
• učestale pritužbe,
• konflikti između članova grupe,
• nedorečene i neshvaćene odluke,
• apatija i opća nezainteresiranost,
• nedostatak inicijative, inovacije te učinkovitog rješavanja problema,
• neutjecajni razgovori i sastanci. (Levi, 2011.)
• Jedan od osnovnih ciljeva team buildinga je podsjećanje tima na njihove zadaće te poboljšanje odnosa između njegovih članova. Za to je potreban rast koordinacije, kako bi tim bio što bolje pripremljen za svoje zadaće. (Levi, 2011.)
• Pojedinci moraju naučiti kako koordinirati svoj trud zajedno sa ostalim članovima tima te nastojati funkcionirati kao tim. Donošenje odluka, rješavanje problema te pregovaranje samo su neke od sposobnosti koje članovi mogu naučiti. Ukoliko su problemi grupe vezani uz manjak spomenutih sposobnosti, potrebno ih je podučiti procesima međuljudskih odnosa, ne bi li cijela grupa funkcionirala ispravno. (Levi, 2011.)

Kako odabrati team building program

Odabir programa se u pravilu obavlja s osobom iz firme koja je zadužena za brigu o zaposlenicima (human resources). U skladu sa zahtjevom od strane korisnika programa, vrši se procjena postojećeg stanja te se nakon toga iznose prijedlozi za provedbu programa. Tu valja spomenuti subjektivan utjecaj osobe od strane korisnika zadužene za team building program. Naime, ta ocjena, odrediti će okvirni smjer izvedbe programa.

U nastavku pripreme programa za izvedbu, provodi se individualizacija istog, jer se uključuju različiti parametri koji se mijenjaju zavisno od sljedećeg:

• Dob zaposlenika koji sudjeluju u team building programu,
• Cilj koji se želi postići programom,
• Interesi zaposlenika nasuprot interesima poslodavca
• Struktura zaposlenika s obzirom na poslove i pozicije koje obavljaju.

Team building programe možemo podijeliti na edukacijske kojima su glavno obilježje specijalno obučene osobe koje vrše monitoring te zabavne koji su isključivo bazirani na zabavi.

Edukacijski programi u koje ubrajamo outdoor development primjenjivi su u sredinama gdje postoji značajna involviranost rukovodećih ljudi u sam sistem izvedbe team building programa. To je zapravo ključna pretpostavka uspješno implementiranog programa namijenjenog upravo razvoju ljudskih resursa. To su programi koji se baziraju na konkretnim ciljevima tj. kompanije koje primjenjuju takve programe imaju jasno zacrtane ciljeve kroz period od 3 do 5 godina. Oni omogućuju najbolji razvoj komunikacije upravo stoga što sve vježbe koje se rade s grupom simuliraju uredsku svakodnevicu te je stručnim mentorima omogućeno usmjeravanje grupe na kvalitetnu komunikaciju koja dozvoljava svakom participaciju u odlučivanju i iznošenje vlastitih stajališta i mišljenja unutar grupe kao i donošenje odluka unutar grupe isključivo konsenzusom.

Od panitballa do raftinga

Zabavni programi u koje ubrajamo paintball, big game fishing, jedrenje, off road, potrage za blagom, low i high ropes, rafting itd. specifični su za kompanije koje dozvoljavaju svojim zaposlenicima da sami biraju programe. Tu se rijetko postavljaju dugoročni ciljevi jer se oni sa takvim pristupom i ne mogu ostvariti. Takvi programi imaju za cilj prvenstveno nagraditi zaposlenike neobaveznim druženjima koji, barem u svom začetku imaju smisao (upoznavanje ljudi koji rade u različitim odjelima), no nužan je nastavak cijele ideje, jer je sustavno ulaganje u vlastite zaposlenike opravdano u najvećem broju na dugoročnoj bazi. Stoga, ako je to početak i razmišljanje o zaposlenom kao najvrjednijem resursu u kompaniji, pristup je opravdan, ali već i iz takvih druženja moguće je naznačiti  potencijalne smjerove razvoja zaposlenika. Zato je preporuka objedinjavanje programa koji će uključiti obje vrste programa kako bismo kod zaposlenika postigli kombinaciju motivacije, edukacije i igara. Takvim pristupom približavamo zaposlenicima ideju team buildinga na način koji će im pružiti da se kroz zabavu identificiraju s kompanijskim ciljevima.

Kakav god team building program provodili, važno je da on odgovara specifičnim potrebama svakog tima i bude primjeren problemima koje želimo riješiti, odnosno području rada koje želimo unaprijediti. Potrebno je imati u vidu i naglasiti važnost pripreme i ozbiljnog planiranaj svakog programa koji treba prvenstveno odgovarati svakom zaposleniku i pomoći mu da se integrira u poslovno okruženje bez osjećanja pritiska ili prinude. Svaki team building dizajniran da bi motivirao učesnike ili ih nagradio potrebno je predočiti tim istim učesnicima kako bi uz njihovu pomoć se napravio što ugodniji i prihvatljiviji ambijent. I nemoguće je dovoljno naglasiti ako kolektiv ne funkcioniše u svojoj matičnoj bazi da nije dobro uzimati team building kao sredstvo spašavanja situacije ili pokušaj da se stvari isprave. Taem building je samo pomoćni alat kojim se radnici uvezuju u koherentnu zajednicu i pruža im se taj osjećaj sigurnosti i zaštićenosti.

---

IZVORI I LITERATURA:

1. West, M.A. (2005.) Tajne uspješnog upravljanja timom : kako voditi tim do inovativnosti, kreativnosti i uspjeha. Zagreb: Školska knjiga.
2. Levi, D. (2011.) Group dynamics for teams. London: SAGE Publications.

*http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=118

---

Autor teksta: Ornela Čolić.

---

*Napomena: Tekstovi u okviru Projekta Law bloggers / Pravni blogeri i HR & ECC blog, priredjeni su u vidu stručnih radova i predstavljaju vrstu pisanog rada koji sadrži korisne priloge iz domena određene struke. Stručni rad ne mora biti izvorno istraživanje i ne mora sadržati nove, originalne naučne spoznaje i rezultate. Njegova osnovna svrha sastoji se u prikupljanju i tumačenju već poznatih činjenica, informacija, stavova i teorija, na način koji doprinosi širenju naučnih spoznaja, razvijanju novih pristupa u interpretaciji i primeni postojećih naučnih rezultata i prilagođavanju tih rezultata potrebama savremene teorije i prakse. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda,  ne odgovara za tumačenje prikupljenjih činjenica, informacija, stavova i teorija u autorskom radu, svaki autor odgovara za tačnost informacija u svom radu.

---

Svako kopiranje, umnožavanje, objavljivanje i distribuiranje celine ili delova teksta predstavlja povredu autorskog prava i krivično delo (shodno odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima i  Krivičnog zakonika).

Korišćenje delova teksta dozvoljeno je shodno autorskom pravu i uz saglasnost Udruženja Nomotehnički Centar kao i autora: Ornela Čolić.

---

ODRICANJE OD ODGOVORNOSTI – Sadržaj internet mesta služi u informativne i edukativne svrhe. Odgovarajući pravni instrumenti imaju prednost u odnosu na informacije sadržane na internet prezentaciji. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda ne prihvata odgovornost za bilo kakvu upotrebu infromacija sadržanih na internet prezentaciji.

---