Ekonomski i blog ljudskih resursa

ŠTA JE USTVARI KARIJERA I KAKO NJOME UPRAVLJATI?

Uspjeh nije jednostavna kategorija. Nekome je to napredovanje u karijeri, nekome velika porodica sa puno djece, nekom trećem putovanja po cijelom svijetu. Svako od nas ima specifičan splet vrijednosti, i životnih iskustava, osjećaja, uvjerenja koja ga čine upravo takvim kakav jeste i svako ima svoju definiciju uspjeha. Naravno, ne govorimo o uspjesima koji su unaprijed dogovoreni, pomno promišljeni i mjerljivi kao u poslovnom kontekstu, kad se cijeli tim dogovara o parametrima na osnovu kojih će znati da li je uspeo ostvariti cilj ili ne.
Karijera – ženski rod; Uspješno napredovanje u službi ili zvanju; životni put;
Zanimanje, profesija, zvanje;
Trkalište za kola; astro. opticaj zvijezda; fig. vrijeme koje se provede u nekom zanimanju, zvanju; tok službe u nekom pozivu ili nekoj struci; put života; up. karijer. (fr.)
Koliko god uobičajeno izgledao pojam to ga je valjda samim tim teže definisati. Toliko smo usvojili pojam karijera da je sad pokušavamo što bolje objasniti, pa s toga su se i pojavile raznovrsne definicije tog pojma.
Riječ karijera upotrebljavamo svakodnevno, pa stičemo dojam da nam je ovaj pojam poznat i jasan. Ipak, mnogi ljudi ne znaju šta sve pojam karijera podrazumeva i na šta se odnosi.
Karijera je rezultat aktivnosti čovjeka u poslovnom, porodičnom i društvenom životu. Predstavlja razvoj pojedinca u učenju i radu tokom života.

„Karijera = put ili napredak kroz život posebno vezano za učenje i zaposlenje / niz zanimanja i poslova koje osoba ima tokom svog radnog veka.“
„Verovatno je najpopularnija Hallova definicija, po kojoj je karijera ‘individulano percepiran sled stavova i ponašanja povezanih s iskustvom i aktivnostima vezanih uz rad u toku života osobe’, odnosno karijeru čine promene u vrednostima stavovoma, motivaciji koje se događaju kako osoba postaje starija.„
Savremeno shvatanje pojma karijere podrazumjeva da svi imaju karijeru, ona je dinamična (nekad napredujemo, nekad ostajemo na istom mjestu, nekada dobijemo otkaz, nekada promjenimo posao, ali sve je to dio karijere), i više je od posla koji obavljate, ona obuhvata i obrazovanje, vašu ulogu u društvu i porodici i slobodno vrijeme, karijera traje gotovo cijeloga života – ne počinje zapošljavanjem, niti se završava penzijom.

Jednu karijeru može da sačinjava: radno iskustvo, društvena uključenost, zaposlenje, kulturne akivnosti, trening, interesi i volonterski rad.

Upravljanje karijerom je proces u kome vi pratite, raspoređujete i usmjeravate vaše potencijale radi ostvarenja prethodno zacrtanih ciljeva i želja.
„Čovek bi trebalo da upravlja svojom karijerom kao da je to kompanija. Dobro je imati stav da ste zaposleni kod samog sebe i obavljati svaku aktivnost najbolje moguće. Preduslov za upravljanje karijerom je visok nivo samopoznavanja. Morate znati koje su vam prednosti, koje su vaše mane, kako biste prednosti ojačali, a mane otklonili tokom vremena.“

Došlo je do velike promjene u odnosu na „tradicionalne i savremene dogovore“ između pojedinca i poslodavca i njihovog viđenja obaveza koje imaju jedni prema drugima. Nekada taj dogovor je bio onaj dugoročni, zasnovan na sigurnosti i međusobnoj lojalnosti. Posvetite se firmi, provedete cio radni vijek u njoj, naučite taj posao i obaveze se uglavnom ne mijenjaju, već uvijek radite isto, a za uzvrat imate sigurnost, znate da uvijek imate posao i platu.  Sada već, taj dogovor je kratkoročan, zasnovan na razmjeni koja traje nekoliko godina ili čak mjeseci i podrazumjeva mnogo manje beneficija. Čak i kada se neko zaposli na duži period, tu sigurnost koju je dobio/la je za mogućnost da poslodavac može mnogo više da upravlja njegovim/njenim poslom, da mu stalno mijenja obaveze  pa čak i radno vrijeme i radno mjesto.
Sve kreće od samih početaka i školskog sistema, koji se sve više prepoznaje kao zastarjeo u odnosu na zahtjeve tržišta i poslovna okruženja i zahtjeve. Sve je bitnija sposobnost pojedinca da osmisi svoj obrazovni put, ustanove svoje obrazovne ciljeve i izaberu odgovarajuće obrazovne programe (škole, fakultete, kurseve, postdiplomske..).

Poslodavci sve više cijene radno i obrazovno iskustvo koje se stiče nezavisno od formalnog obrazovanja, a to je ono koje se stiče u toku slobodnog vremena. Tri oblasti – rad, obrazovanje i slobodno vrijeme – teže da se sastanu u istoj tački. Od osobe se zahtjeva da preduzme veću odgovornost za razvoj sopstvene karijere. A ta odgovornost podrazumjeva stalnu improvizaciju, stalni napredak i tako do kraja života. A to znači da smo opremljeni znanjem, vještinama, informacijama, sposobnostima, improvizacijom….
„Obuka i obrazovanje su orijentisani na posao, dok za karijeru možemo reći da je orijentisana
na pojedinca i njegove lične potencijale. U tom kontekstu, karijera je međusobno povezan raspored poslova ili aktivnosti, položaja i radnih iskustva osobe tokom radnog veka, koji prati različite promene u preferencijama, stavovima i iskustvu.“
Karijera se može posmatrati sa dva aspekta subjektivnog i objektivnog.
„Subjektivni aspekt se ogleda u promeni stavova , interesa, motivacije i ponašanja pojedinca, a objektivni u promeni različitih radnih mesta, položaja i poslova koje pojedniac obavlja tokom radnog veka. Sa aspekta organizacije, upravljanje karijerom je proces u kojem menadžment organizacije planski i organizaciono prati, ocenjuje, usmerava i razvija zaposlene i njihove potencijale, radi obezbeđivanja potrebnog broja kvalifikovanih ljudi i optimalne iskorišćenosti njihovog znanja i veština, a sve u višem cilju ostvarivanja organizaconih i individulanih interesa. Značaj karijere proizilazi iz činjenice da se preko nje najjače i najočiglednije povezuju i objedinjuju individulani i organizacioni ciljevi i interesi. Razvoj karijere omogućava uspešnost i pojedincu i organizaciji. „
Neki stručnjaci iz oblasti proučavanja karijere smatraju da dobra biografija (curiculum vitae)
nije više ona sa impresivnom listom titula koje govore o napredovanju, već ona koja je bogata i koja sadrži različite vrste poslovnih aktivnosti, kao i onih koji nisu u vezi sa poslom. Odgovornost za upravljanje karijerom je podeljena između pojedinca i organizacije.

Bitno je da napravimo razliku između karijere i posla. Posao predstavlja kratkoročnu vremensku perspektivu sa neposrednim rezultatima koji je određen od strane organizacije. Samim tim zadovoljava organizacijske potrebe i ograničen je motivacionim sistemom. Dok, s druge strane, karijera predstavlja dugoročnu perspektivu uz dugoročni razvoj i određena je od strane pojedinca. Ujedno to je spoj organizacijskih i individualnih potreba sa povećanjem smisla i značaj za pojedinca (Ćamilović, Vujić, 2007. str.112).

„Samoprocena-ostavarivanje uvida u svoju ličnost i sposobnosti, veštine, znanja i interesovanje je prvi i najteži korak za svakog pojedinca. Osnovni cilj samoprocene je da se utvrde sopstvene prednosti i ograničenja, kao i način njihovog preovladavanja. Pošto pojedinac često nije u stanju da objektivno proceni svoje sposobnosti, u ovoj fazi je korisno uključiti stručno savetodavno lice. Objektivna procena mogućnosti pojedinca je ključni faktor zaprelazak na sledeći korak“ (Berkić,1990. str.90).
Utvrđivanje dugoročnih ličnih i profesionalnih ciljeva predstavlja drugi nezaobilazan korak u strategiji planiranja karijere. Važno da ciljevi budu realistični dovoljno izazovni ali i dostižni, jer neostvarivanje postavljenih profesionalnih ciljeva može biti snažan udarac egu i ozbiljno poljuljati samopouzdanje. Ciljevima treba pristupiti fleksibilno. U određivanju profesionalnih ciljeva ne treba zanemariti i lične životne ciljeve, pošto je karijera samo jedan aspekt našeg ukupnog života, u koji posebno spada porodica. Za ostvarivanje ciljeva karijere potrebni su i odgovarajući uslovi u okruženju. Zato je neophodno analizirati šanse koje nam okruženje nudi. To zahtjeva sagledavanje sadašnjih, ali i budućih tokova odnosno odgovarajuće predviđanje faktora okruženja i fokusiranje na one faktore koji su kritični za ostvarenje ciljeva. Planiranje karijere zahtjeva da se šanse i pretnje okruženja uporede sa sopstvenim prednostima (snagama) i slabostima. Istovremeno potrebno je utvrditi mogućnosti i puteve za otklanjanje nedostataka u smislu dodatnog obrazovanja i obuke, promene ponašanja. Značajan faktor u ovoj procjeni je i sagledavanje sopstvenih vrijednosti i potreba. Na osnovu sagledavanja šansi koja nam se pružaju u okruženju i sopstvenih prednosti i slabosti svaki pojedinac treba da utvrdi sopstvene strateške alternative koje će mu omogućiti korišćenje individualnoh snaga i šansi okruženja i izbegavanje prijetnji. Zato je neophodno sagledati sve činjenice koje utiču na karijeru i utvriditi alternativne mogućnosti tj.opcije.

IZVORI I LITERATURA:
„Veština upravljanja sopstvenom karijerom – analiza kompentencija lidera u strategiji planiranja i strategiji razvoja karijere“
Maja Popović, Katedra za marketing, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Cvećarska 2, 21 000
Novi Sad, Srbija, +381 64 806 9293, +381 21 469 513, majapopovickcv@gmail.com
Aleksandar Lukić, Katedra za marketing, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Cvećarska 2, 21
000 Novi Sad, Srbija,
Petra Zdjelarić, Katedra za marketing, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Cvećarska 2, 21 000
Novi Sad, Srbija,
Ćamilović,Vujić (2007.) „Osnove menadžmenta ljudskih resursa“, Beograd, Tekon