Ekonomski i blog ljudskih resursa

FREELENCER POSLOVI – DA LI JE MOGUĆE TO POSTIĆI I KAKO SE TO RADI?

Frilenser (еngl. Freelancer) je osoba koja obavlja posao po ugovoru za određenu kompaniju, ali nije zaposlena u toj kompaniji. Frilenseri su osobe koje ne trpe standardno radno vrijeme, vole da rade od kuće i biraju projekte. Među frilenserima najviše je programera, dizajnera i drugih IT stručnjaka, a najčešći poslodavci su strane kompanije. Freelancing se može prevesti kao honorarni posao, nestalan posao.
Freelancing industrija uživa impresivan rast u posljednjih nekoliko godina. Osim fleksibilnijeg radnog vremena, freelanceri su generalno sretniji nego što su bili prije početka freelancing karijere. Gotovo polovina freelancera nisu osjetili uticaj ekonomske krize.
„U Hrvatskoj, naprimer, svako se može registrovati kao Freelancer, dobiti svoj PIB i račun i početi normalno da radi.“
„Srpski frilenseri zarađuju šest puta više od ostalih radnika u zemlji. Srbija je po zaradama frilensera na 12. mestu na svetu, a 5. u Evropi, sa prosekom radnog sata od 19.5 USD, što je 6 puta više od prosečnog radnog sata u Srbiji. Srbi su po broju radnih sati na 3. mestu na svetu sa 37.9 časova nedeljno. U periodu od 2007. do 2012. godine, najveći deo zarade ostvarili su frilenseri koji dolaze iz IT i kreativne industrije. Ilustracije radi, samo u oblasti informacionih tehnologija Srbija je zaradila tri miliona dolara, dok je u kreativnoj industriji zarada premašila 2,2 miliona dolara. Zbog svetske ekonomske krize, frilens rad je u ekspanziji jer znatno smanjuje troškove kompanija. U svetu, samo u 2012. godini, broj ovakvih radnika se uvećao za 60 odsto u odnosu na prethodnu godinu.“
Freelencing se uglavnom povezuje sa modernim tehnologijama. To su ti misteriozni IT stručnjaci i produkt dizajneri i svi ostali nerd-ovi koji imaju pravo i potrebno znanje za kojim tragaju kompanije i tržište vapi za njima.  Da li to znači da samo u tim profesijama se isplati biti freelencer?
Žikica Milošević kaže da freelencer može biti svako: „Danas gotovo svako zanimanje može biti autsorsovano. Možda će biti potrebno razmišljati izvan okvira – nismo svi grafički dizajneri i programeri.  Na primer, ako ste dobar pisac, onda te veštine imaju potencijal za razvoj karijere kao freelance pisac odnosno kopirajter. Nemojte se paralizovati zbog predrasude da nemate potrebne veštine ili iskustvo – iznenadili biste se s koliko malo iskustva možete započeti novu karijeru. Malo vere u svoje sposobnosti odvešće vas daleko.“

Ona ima pet jednostavnih koraka kako postati freelencer:
  1. Odaberite svoju profesiju
  2. Stvorite Brend
  3. Izgradite Portfolio i Listu Preporuka
  4. Početak prijava
  5. Prijavite se na što više poslova
Prosto, naš jezik još uvijek nema izraz za to, a u glavama mnogih, kako to kod nas obično biva, bićete ili doživljeni sa podsmjehom ili sa stavom da je vaša pozicija takva da upravo zato što imate slobodu izbora radnog vremena, prostora i sl. vi zapravo ne radite ništa. Vaš posao je zapravo mnogo odgovorniji i kompleksniji od većine. Osim što morate da uradite ono što je posao, vi morate prvo pronaći poslodavca, dogovoriti uslove, a nakon uređenog posla i ispratiti i ispeglati sve do poslije samog plaćanja. Velika većina ovih stvari su nešto što prosječan zaposleni nikada ni ne pomisli. Takođe, kada ste sami proizvod koji prodajete, morate biti konkurentni, morate pratiti trendove, usavršavati se, proširivati svoje znanje, graditi svoju mrežu kontakata, mrežu podizvođača i slično. Ono što je najljepše kod online baza poslova za freelancere je to što postoji jako veliki izbor onoga što možete da radite, i što postoji mogućnost da napredujete u poslu kroz vrijeme. U svijetu je ovako nešto još dostupnije, jer ni za fizičke proizvode ne postoje kompleksne prepreke, dok je ovdje to i dalje dosta skupo i komplikovano, iako ne i nemoguće. Ako ste se naslušali priča o tome kako ćete zaraditi novac čitajući mailove ili popunjavajući ankete, zaboravite na to odmah. Sve takve šeme nemaju nikakvu realnu vrijednost. Takođe, kao i u realnom životu, ako zvuči previše dobro da bi bilo istinito, vjerovatno jeste.
Evo liste 15 najboljih sajtova na kojima možete da radite kao freelencer:
  1. Upwork
  2. Toptal
  3. Elance
  4. Freelancer
  5. Craigslist
  6. Guru
  7. 99designs
  8. Peopleperhour
  9. Freelance Writing Gigs
  10. Demand Media
  11. College Recruiter
  12. GetACoder
  13. iFreelance
  14. Project4hire
  15. SimplyHired
Nema mnogo toga slobodnog u freelencingu, osim slobode odlučivanja. Međutim, ta sloboda nas često može koštati uspjeha. I tu postoje pravila i vrlo dobra organizacija. Prva odluka koju morate da donesete je: Želim da se ovim poslom bavim ponekad, kad imam vremena, da zaradim nešto novca i ostanem u formi ili  Želim da budem uspješan u ovom poslu, da se na svoj način profesionalno razvijam i napredujem, da zaradim novac za život kakav želim. U skladu sa odabirom šta želite morate postaviti i ciljeve i radno vrijeme. Deadline će Vas uvijek motivisati, ali morate razmišljati i o nepredviđenim stvarima kao što je Vaš privatni život! Da, zvuči okrutno, i znam da zvuči kao da Vas želim odgovoriti od toga, ali nemoguće je biti „sam svoj gazda“ bez discipline i odgovornosti. Ako želite biti svoj šef, onda morate biti i radnica mjeseca i menadžerica i organizator i sindikat. Rad od kuće ima mnoštvo prednosti. Ne morate da se obučete za posao, ne morate da pazite da niste nešto zaboravili, ne morate da doručkujete u trku… Ne morate čak ni da ustanete iz kreveta. To su prednosti. Međutim, vrlo je teško održati radnu atmosferu i navike kada vas okolnosti na to nimalo ne primoravaju. Nekim danima se bukvalno vučete po kući i sve vam je teško. Za razliku od radnika, slobodnjaci imaju potpunu kontrolu nad svojim finansijskom i poreskom situacijom. Ali, nezavisnost košta. Za svaki obavljen posao za koji pojedinci mogu biti plaćeni, potrebno je platiti porez, jer u suprotnom govorimo o radu na crno.
Freelenceri, slobodnjaci, honorarci, nemaju svoju firmu i „stvaraju unikatna djela”, uglavnom su iz kafića emigrirali u coworking prostore, koji niču svakog dana. Za dizajnere, programere, prevodioce, PR menadžere, fotografe, i mnoge druge, a bave se kreativnim poslom stvorila se potreba za ovim prostorima za rad koji pružaju podršku i infrastrukturu kao da su u nekoj firmi, i plus mogu da se socijalizuju sa ostalim freelencerima.
Procjene su da će do 2020. godine 40 odsto radne snage u Evropi da čine upravo freelenceri.
Kada se govori o freelancerima, najčešće se govori o freelanceru kao o fizičkom licu. Ako freelancer prima honorar/naknadu kao fizičko lice, tada  bi osnov za to bio ugovor o djelu ili autorski ugovor. Naravno, freelancer  može da registruje svoju djelatnost,  registrovanjem tzv. preduzetničke radnje (agencije, biroa, studia, salona i slično) ili privrednog društva. Preduzetnička radnja može biti oporezovana paušalno, što je za početak poslovanja najbolja opcija, ili može (u određenim slučajevima mora) da vodi poslovne knjige. Privredno društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) pokazuje prednost nad preduzetničkom radnjom tek na višim nivoima prihoda i zarade. Vlasnik firme može sebi isplatiti profit firme (tzv. prihod od kapitala – dividendu) i na to platiti porez.
Izbor je Vaš. Koju god karijeru da izaberete morate ići u korak sa novim kretanjima unutar interesne industrije. Nove tehnologije su našle svoj put bez obzira da li ste slobodnjak ili ste zaposleni „za stalno“ i novi tokovi nas primoravaju da uvijek budemo inovativni, snalažljivi i svježi. Svoje znanje moramo znati nadograditi i predstaviti, ili ako hoćete, prodati sebe kako najbolje znamo. Nekom to ide bolje u kolektivu, a neko to bolja radi sam. Ono što znam sigurno je da prednost sadašnjosti je mogućnost izbora koja je sigurno najraznovrsnija nego ikada u istoriji.


IZVORI:

https://www.entrepreneur.com/article/245953


Autor teksta:


*Napomena: Tekstovi u okviru Projekta Law bloggers / Pravni blogeri i HR & ECC blog, priredjeni su u vidu stručnih radova i predstavljaju vrstu pisanog rada koji sadrži korisne priloge iz domena određene struke. Stručni rad ne mora biti izvorno istraživanje i ne mora sadržati nove, originalne naučne spoznaje i rezultate. Njegova osnovna svrha sastoji se u prikupljanju i tumačenju već poznatih činjenica, informacija, stavova i teorija, na način koji doprinosi širenju naučnih spoznaja, razvijanju novih pristupa u interpretaciji i primeni postojećih naučnih rezultata i prilagođavanju tih rezultata potrebama savremene teorije i prakse. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda, ne odgovara za tumačenje prikupljenjih činjenica, informacija, stavova i teorija u autorskom radu, svaki autor odgovara za tačnost informacija u svom radu.

Svako kopiranje, umnožavanje, objavljivanje i distribuiranje celine ili delova teksta predstavlja povredu autorskog prava i krivično delo (shodno odredbama Zakona o autorskom i srodnim pravima i Krivičnog zakonika).

Korišćenje delova teksta dozvoljeno je shodno autorskom pravu i uz saglasnost Udruženja Nomotehnički Centar kao i autora: Ornela Čolić.


ODRICANJE OD ODGOVORNOSTISadržaj internet mesta služi u informativne i edukativne svrhe. Odgovarajući pravni instrumenti imaju prednost u odnosu na informacije sadržane na internet prezentaciji. Udruženje Nomotehnički Centar iz Beograda ne prihvata odgovornost za bilo kakvu upotrebu infromacija sadržanih na internet prezentaciji.